Dani borovnice i gljiva (vrganj i lisičarka) na području općine Prozor

Vrganj i lisičarka su samonikle gljive koje su i ove godine (statistika kaže i najviše) okitile bosanske šume. Također, ove gljive zajedno sa divljom borovnicom  su okitile i područja (kao uvijek do sada) koja spajaju Hercegovinu sa Bosnom, Kute, Šćipe i Here.  Berači ove dvije blagodati tvrde da je ovo jedan od najboljih sezona u posljednje vrijeme. Jedan berač dnevno može zaraditi i do 50KM za vrganj, odnosno oko 60KM za borovnicu. Vrijedni napomenuti da su cijene ipak ispod očekivanja (vrganj do 3KM, borovnica do 2,80KM), te samim tim ne cijeni se ovaj kratki sezonski rad (od cca. mjesec dana). Obilne padavine koje su zahvatile BiH
su dobro pogodovale u razvoju ovih Božijih blagodati, te za ruralne krajeve pružile dobru priliku za dobrom zaradom, koja je mogla i može biti još veća, da otkupni centri znaju i vide uloženi trud ljudi, u ionako napačenoj nam Bosni. Vrijedi napomenuti podatak da Bosna i Hercegovina godišnje izveze gljiva u vrijednosti oko 35 miliona KM. Za berače koji ne znaju malo dublju sadržinu ovih blagodati, izdvojili smo nekoliko fascinantnih činjenica.

Borovnica

Borovnica u sebi ima mnoge hranjive i ljekovite sastojke, pa je upravo zbog toga postala popularna u narodnom ili prirodnom liječenju. U svom plodu borovnica sadrži veoma malen postotak kalorija ako 

usporedimo kompletan plod i količinu ljekovitih sastojaka u njemu. Danas se borovnica koristi za komercijalnu proizvodnju mnogih lijekova, no svakako  sebi i sami možemo pripremiti mnoge ljekovite sadržaje od borovnice. Plod borovnice u sebi sadrži mnoge sastojke, ljekoviti su naravno pa ćemo izdvojiti neke: bakar, biljna vlakna, vitamini C,E, B, željezo, glukoza, kalij, kalcij, mangan i mnoštvo drugih. (www.narodnilijek.com). 

Borovnicu treba redovno jesti jer je prirodni aspirin, koji ublažava bol, razređuje krv i sprečava upale. Borovnica je naprosto eliksir mladosti i zdravlja, riječi su doktora.

Vrganj

Vrganj (lat. Boletus edulis) je jestiva gljiva koja raste u bjelogoričnim i crnororičnim šumama. Raste na proplancima i obično na sunčanim obroncima prekrivenima mahovinom. U Bosni i Hercegovini obično u hrastovim, brezovim, kao i mješovitim šumama do nadmorske visine do oko 1200 m (wikipedija). Vrganj je jedna od najkvalitetnijih gljiva, koja dostiže visoku cijenu na tržištu. Poluokruglog šešira svijetlo do tamno smeđe boje, sa debelim bijelim prepoznatljivim repom i prijatnim svježim mirisom mesa, raste nakon ljetnih kiša, u polukrugu, sakriven ispod lišća ili iglica. Razrezan ne mijenja boju, mada razne varijacije iz porodice Boletus odlikuju se i tom osobinom. Priprema se svjež, pohovan, sušen, ali i ukiseljen sa raznim začinima u ulju. Sakupljanje vrganja izgleda jednostavno, međutim kao i svaki drugi posao ili hobi i ono pred nas postavlja izazov. Nekada je potrebno da pješačite kilometrima i kilometrima da bi došli do staništa, ali ni to nije garant da ćete vrganje pronaći. Uzgajati vrganje je nemoguće i nauka još nije pronašla formulu za uzgajanje ove lijepe vrste gljiva. Stanište vrganja je jako osjetljivo i ono se lako narušava, sječom šume i većim čovjekovim uticajem na prirodu. Pravilan način sakupljanja vrganja zahtijeva upotrebu noža i skladištenje u pletene korpe, koje imaju određene šupljine. Kada je vrganj mlad i njegova kapa čvrsta, njegovo vađenje iz zemlje se vrši sječenjem korijena. Na tom mjestu je vrganj potrebno očistiti i blagim pritiskom stopala zataškati mjesto na kojem je izrastao. Vrganji se razmnožavaju tako što iz spora (donji dio kape/klobuka) ispadne micelij iz kojeg se razvija nova gljiva. Sječenjem korijena vrganja se povećava vjerovatnoća da će dio micelija ostati u zemlji i da će poslužiti za novu gljivu. Ako je vrganj star, trebalo bi ga ostaviti da istrune, bolje nego ponijeti i baciti u kantu. Iz njegovih spora će se razviti novi vrganji. Sakupljanje u korpe je bitno iz razloga što sakupljač šeta dalje kroz šumu, a kroz šupljine na korpi ispadaju spore. Na taj način sakupljač širi i povećava stanište. Vrganji imaju ljekovita svojstva jer sadrže 8 esencijalnih amino kiselina. U tradicionalnoj medicini vrganj se koristi u liječenju lunbaga, bolova u nogama, grčeva, problema sa kostima i nogama. Sadrži i veće količine vitamina B1, B2, C i D, dijetalnih vlakana, te mineralnih materija (kalijum, željezo, cink, kalcijum).

Dokazano je da pojedine gljive sadrže antibiotike, ali i imunostimulanse, tvari djelotvorne protiv tumora i protiv virusa, tvari koje snižavaju holesterol, regulišu pritisak, poboljšavaju krvotok, uravnotežuju visinu šećera u krvi, regulišu probavu, poboljšavaju rad disajnih organa, djeluju antireumatski i antialergijski, stimulišu ili smiruju centralni nervni sistem, poboljšavaju seksualne funkcije, jačaju fizičku snagu i izdržljivost, usporavaju starenje i sl.

Istraživanja su pokazala da vrganji i druge gljive koče razvoj tumorskih stanica, neposredno ih uništavaju, modifikuju tumorske stanice tako da ih obrambeni sustav organizma može lakše prepoznati kako bi ih uspješnije uništavao. Takođe, olakšavaju podnošenje hirurških zahvata i ubrzavaju oporavak nakon njih, olakšavaju podnošenje hemoterapije i radioterapije i sprečavaju njihove nuspojave. Izvor ovog djela teksta je sa stranice www.palelive.com.

PS: Pošto znamo da je priroda poklon koji je svima nama podario Gospodar svemira, onda je naša zajednička obaveza da ga čuvamo. A taj poklon nam nudi mnogo toga lijepog i dobrog.

Piše: Mufid Paljanin za OK “Neptun”