Nacionalni park Sutjeska čuva najstariju prašumu ovog dijela
Evrope, Perućicu, te predstavlja stanište mnogim vrstama od međunarodnog
značaja (kao što su balkanska divokoza, medvjed, suri orao i hiljade drugih) i
vrstama koje su prisutne samo tu i nigdje drugdje na svijetu, kao što je biljka
zvončac Sutjeske. Pored toga, istraživanja koja je Centar za životnu sredinu
organizovao pokazuju da je Sutjeska i vrlo važno mjesto za gljive i stanište
nekih vrsta koje su na globalnom nivou jako rijetke i ugrožene.
Važnost raznovrsnosti vrsta biljaka, životinja i gljiva
proističe iz važnosti postojanja zaštićenih ili još uvijek nenarušenih područja
koja se nastoje očuvati i zadržati u što izvornijem, prirodnijem stanju.
Biološka raznolikost organizama omogućava funkcionisanje sistema i uz prisustvo
rijetkih vrsta znak je prirodnosti, očuvanosti i zdravlja takvih staništa.
Raznovrsnost živog svijeta u BiH je posebno bogatstvo i naša je odgovornost da
ga sačuvamo. Jedno takvo područje je i Nacionalni park Sutjeska, centar
raznovrsosti naše prirode.
Samo tokom istraživanja kanjona Sutjeske i Hrčavke 2015. godine
je zabilježeno 66 vrsta gljiva, ali zbog specifičnosti životnog ciklusa gljiva
ovi rezultati su samo jedan sažeti presjek ukupne raznolikosti ove grupe
organizama, prema kojem se, međutim, sa sigurnošću može projektovati njihovo
mnogo veće prisustvo na ovim staništima. Dosadašnji rezultati istraživanja
gljiva u Nacionalnom parku Sutjeska su obećavajući i sa ovim što smo
zabilježili tek je nagoviješteno stvarno stanje carstva gljiva na Sutjesci, ali
su rezultati svejedno značajan doprinos zapostavljenoj BiH mikologiji.
U okviru istraživanja gljiva tokom 2014. i 2015. godine na
teritoriji Nacionalnog parka Sutjeska zabilježeno je ukupno 30 vrsta iz reda
Pezizales od kojih neke predstavljaju izuzetno vrijedne nalaze. Ove vrste
uglavnom naseljavaju pješčano-muljevita staništa, a najveći broj vrsta je
pronađen baš uz obale rijeka na kojima se planiraju izgraditi male
hidrocentrale. Ironija je veća ako se spomene da najveći dio ovih vrsta za svoj
razvoj, plodonošenje i u krajnjem slučaju opstanak, zahtjeva uslove nenarušenog
vodnog režima, te stalnog prisustva vlage i povremenog vlaženja obale.
Pregled svih vrsta reda Pezizales registrovanih uz riječne
tokove Sutjeske, Hrčavke i Jabušnice, kao i najznačajnije informacije u vezi sa
istim: Adelphella babingtonii, Ascobolus stercorarius, Cheilymenia stercorea,
Coprotus leucopocillum (prvi registrovani nalaz za BiH), Geopyxis foetida,
Humaria hemisphaerica, Leucoscypha semi-immersa, Marcelleina brevicostatispora
(rijetka vrsta čiji je holotip pronađen u okolini Sarajeva), Marcelleina
persoonii, Miladina lecithina, Octospora hygrohypnophila (prvi registrovani
nalaz za BiH, izuzetno rijetka u svijetu), Parascutellinia violacea (drugi i
treći lokalitet u BiH), Peziza polarispinosa (prvi registrovani nalaz za Bosnu
i Hercegovinu), Peziza gerardii (treći lokalitet u BiH), Peziza limnaea, Peziza
montirivicola (treći registrovani lokalitet u svijetu, vrsta je opisana kao
nova za nauku krajem 2015. godine) Peziza subisabellina, Psilopezia nummularia,
Pulvinula convexella, Scutellinia crucipila, Scutellinia nigrohirtula,
Scutellinia setosa, Scutellinia trechispora, Scutellinia umbrorum, Tarzetta
catinus, Tarzetta cupularis, Tarzetta velata, Tricharina ochroleuca, Tricharina
praecox i Trichophaea woolhopeia.
Pored pomenutih nalaza iz reda Pezizales, zabilježen je još par
izuzetno vrijednih nalaza. Patinella hyalophaea Sacc. registrovana je ranije
samo još u Italiji (holotip) prije 140 godina, te u Kanadi (2012. godina), te
predstavlja jedan od najvažnijih zabilježenih nalaza na teritoriji Nacionalnog
parka Sutjeska. Uz ovu vrstu pronađena je i Vibrissea filisporia f. Boudieri A.
Sánchez & Korf i to po prvi put za Bosnu i Hercegovinu. Interesantan je
podatak da se nijedna od gore navedenih vrsta ne nalazi u okviru postojeće
Uredbe o Crvenoj listi zaštićenih vrsta flore i faune Republike Srpske, te
oskudne i u određenoj mjeri naučno neutemeljene Crvene liste gljiva FBiH.
Sasvim je izvjesno da Nacionalni park Sutjeska krije još čitav
niz rariteta i jedinstvenosti kada su u pitanju gljive Balkana i Evrope, te je
nužno provoditi kontinuirana i sistematska mikološka istraživanja na ovom
području. Izgradnja malih hidroelektrana na rijekama Sutjesci i Hrčavki vodila
bi ka gubitku cjelovitosti ovog prirodnog blaga, ali bi ujedno predstavljala i
ogroman korak unazad za biodiverzitet u globalnim razmjerama.
Nakon provedenih istraživanja i neophodnih analiza prikupljenog
materijala argumentovano možemo konstatovati da je Nacionalni park Sutjeska
jedno od mikološko najraznovrsnijih i najvrijednijih područja u Bosni i
Hercegovini, ali i šire.
Istraživanje gljiva su proveli Nedim Jukić i Nihad Omerović iz
Amaterskog mikološkog društva iz Sarajeva u sklopu naučnog istraživanja koje je
organizovao Centar za životnu sredinu, a finansijski podržali švajcarska
organizacija Pro Natura (Friends of the Earth Switzerland) i ETNAR projekat
finansiran od strane Evropske unije.